Verovatno ste primetili da Antonije Pušić poznatiji kao Rambo Amadeus već duže vreme deli savete građanima o štednji energije, recikliranju i ekologiji uopšte. Na njegovom sajtu pored zanimljivih informacija o muzici možete naći puno tekstova i igrica posvećenih upravo ekologiji. Nedavno je objavio jedan tekst koji je pun saveta o tome kako da smanjite svoje uvek visoke račune za struju i na taj način uštedite novac, ali i doprinesete očuvanju okoline. Sledeći tekst kompletno prenosim sa Rambovog sajta.
Potrošite svojih 20 e mjesečno na nešto pametnije!!!
Prosječno domaćinstvo na Balkanu troši 3 do 5 puta više energije nego naše komšije na primer u Danskoj, koji žive barem jednako udobno uz trostruko manje rashode energije. Pošto ušteda struje, gasa, nafte, uglja, istovremeno znači i uštedu novca, i očuvanje okoline, evo nekoliko savjeta kako potpuno besplatno, uz malkice rada skrešete svoje račune 10-30 posto. Ako vam 2 -3 000 din mjesečno ne izgleda bitno, pomnožite to na primer sa 120 mjeseci, ili 10 godina, vidjećete da ste uštedili izmedju 2 i 4 000 eura. Ako vam je i to beznačajno, svaka čast, ne gubite dragocjeno vrijeme ovim tekstom.
1. Utvrdite da li vam dihtuju vrata i prozori. Ako vazduh struji kroz razmake, sa njim odlazi i sve skuplja energija u nepovrat. Isjecite traku od tapisona i zalijepite odozdo na ulazna i balkonska vrata, da vam vazduh ne prolazi ispod. Prozore dihtujte gumenim ili aluminijskim trakama, cijena je bagatelna u odnosu na uštedu.
2. Grijalice , kalorifere i ostala grejna tela stavljajte uvijek u najhladniji dio kuće, ispod prozora. Iza radijatora i ta peći obavezno stavite tablu lima ili stirodura da spreči odlazak toplote kroz zid napolje, nego da se odbija nazad u prostoriju. Ako je peć na ugalj, naftu, drva, sa plamenom, zaboravite stirodur, da se ne zapalite, tu je tabla lima, poklopac od starog šporeta ili slično, sasvim dobro rješenje.
3. Kad se tuširate, držite začepljenu kadu, vodu otpustite tek za sat, dva, kad se ohladi, šteta je tu toplotu bacati u kanalizaciju.
4. Obavezno poklapajte šerpe, lonce, lončiće za kafu poklapajte samo ako imaju originalni poklopac, da se ne ispečete! Providni poklopci su dobri, da se vidi kada je voda proključala.
5. Frižider i šporet nikako ne držite jedan do drugog, obavezno jedan element izmedju njih. Glupo je da šporet grije frižider.Preko zamrzivača stavite malo jači stoljnjak, dodatno izoluje i štedi struju. Kad izvadite iz njega komad mesa stavite ga u frižider, meso dok se topi, hladi unutrašnjost frižidera i štedi mu struju .
6. Na ulazna vrata stavite kukice za kačenje garderobe, kaputi i jakne su odlični izolatori, pa toplota preko vrata ne izlazi napolje.
7. Ormane i stalaže obavezno postavite na one zidove koji su „spoljni“, tako dobijate dodatnu toplotnu izolaciju.
8. Bojler nikako ne treba da grije vodu preko 50 stepeni, suvišno je.
9. Sijalice zamjeniti za štedljive. Kako koja crkne, tako ih mijenjajte za štedljive, pa vam neće biti ekonomski naporno, a svaka za svoj radni vijek sebe višestruko isplati. Kupujte najbolje, najduže traju. „Led“ sijalice su još efikasnije od neonskih. Raspitajte se malo.
10. Kuvajte jela za 2 dana. Tako palite šporet duplo rijedje, a i štedite vrijeme.
11. Uvijek sačekajte da se napune skroz mašine za sudove i veš, tek onda ih palite.
12. Na prozore okrenute suncu ljeti stavljajte žaluzine, zimi tamnije zavjese, one i izoluju i privlače toplotu sunca, koja ni zimi nije zanemarljiva.
13. Iskopirajte ovaj tekst i proslijedite ga vašim prijateljima. Time im poklanjate novac, koji će se pojaviti u njihovom novčaniku zbog smanjenih izdataka.
A sada malo igri brojkama. Ako u Državi ima na primer milion domaćinstava, i ako svi primjene ove metode, mjesečno se oslobadja izmedju 10 i 30 miliona eura, na godičnjem nivou izmedju 100 i 300 miliona eura! Taj novac bi počeo da kruži tržištem i blagotvorno utiče na standard ljudi, ne bi pao u nepovratni „bunar“ računa za energiju. Volio bih da ovakav ili sličan tekst vidim uz račun za struju i gas. Mnogima ne pada novac sa neba i rado će ga prištediti tamo gdje se može. O blagotvornim efektima na ekologiju da ne govorim.
Saša Antonijević 